Nacionalni sastav stanovništva u Šibensko-kninskoj županiji za popisa iz 2021.

 

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Šibensko-kninskoj županiji je u 2021. bio 96.381 stanovnik, od kojih su njih 88,6 posto bili Hrvati, a zatim 392 Albanaca, 13 Austrijanaca, 213 Bošnjaka, 54 Crnogorca, 39 Čeha, 58 Mađara, 68 Makedonaca, 94 Nijemca, 23 Poljaka, 12 Roma, 15 Rumunja, 35 Rusa, 38 Slovaka, 118 Slovenaca, 8064 Srba (8,34 posto), 43 Talijana, 7 Turaka, 30 Ukrajinaca i 4 Židova.

U Šibeniku (gradu i njegovu širem području) je 2021. bilo 42.599 osoba, od kojih su 94,19 posto bili Hrvati, a 2,45 posto Srbi, te ostali. Unatoč djelomičnom povratku iseljenih (ali pretežno starijih) Srba, osobito u razdoblju od 2001. do 2011. godine, pražnjenje naselja gdje su u relativnoj ili apsolutnoj većini bili Srbi se nastavilo (zbog niskog nataliteta i preseljavanja ili iseljavanja najvitalnijih skupina stanovništva). U konačnici, za popisa iz 2011., kad se zbroje pripadnici svih nacionalnih manjina u županiji (i Srba, i Bošnjaka, i Albanaca, i Roma), njihov je zajednički udjel bio 11,7 posto.

Dugoročna posljedica ratnih žrtava, prisilnih i opcionalnih iseljavanja te ratnih i tranzicijskih ekonomskih šteta u širem šibenskom zaleđu, sve do Drniša i Knina, značajne su promjene i u prezimenskoj strukturi, u sklopu koje je – i iz popisa iz 2001., i iz popisa iz 2011. – u popisu iz 2021. očito i nestajanje poduljeg niza tradicionalnih i hrvatskih i srpskih prezimena u šibenskom zaleđu, a osobito na kninskom području.